Prezentacija arheoloških lokaliteta podmorja općine Jelsa – otok Šćedro (2024. god.)

Šćedro u svom podmorju čuva fascinantne tragove prošlih kultura i pomorskih pravaca. Po brojnosti potpuno sačuvanih antičkih brodoloma milostivi otok jedinstven je u Jadranu i na Sredozemlju. U njegovu podmorju do sada su registrirana tri helenistička brodoloma koji su među najstarijim helenističkim brodolomima Sredozemlja. Godine 2017. otkriven je brodolom iz 2./1. st. pr. Kr., nazvan Šćedro 1 na dubini od 44 metra. Šćedro 2 pronađen je 2019. godine na dubini od 64 m. Datiran je u 3., a moguće i 4. st. pr. Kr., a njegov teret čine amfore tipa MGS III-VI. Godine 2023. u suradnji Hrvatske i Talijanske ratne mornarice upotrebom autonomnog podvodnog vozila s bočnim skenerom pronađen je i treći antički brodolom na dubini od 48-50 m, Šćedro 3 iz 3. st. pr. Kr. koji je prevozio vinske amfore tipa MGS VI. Pridodamo li ovome ostatke antičkog pristaništa, operativne obale i drugih struktura vile maritime u uvali Rake, arheološka baština Šćedra oduševljava, a još nismo ni dotakli njegovo kopno.

Spomenuti brodolomi nalaze se na velikim dubinama namijenjenima tehničkom ronjenju s mješavinama plinova te je njihovo istraživanje i dokumentiranje iznimno zahtjevno. Današnja tehnologija snimanja, odnosno dokumentiranja dubokih podvodnih lokaliteta omogućuje nam da nakon izrade fotogrametrijskih 3D modela možemo u cijelosti sagledati lokalitet, što nije moguće in situ zbog velikih dubina na kojima je često more mutno kakav je slučaj s brodolomom Šćedro 2. Ovakva snimanja na velikim dubinama provode se profesionalnim fotografiranjem i tehničkim ronjenjem s rebreatherom, a traju više sati što ih čini i tehnički zahtjevnim i skupim zbog zahtjevne opreme. Suvremeni standard arheološke dokumentacije je izrada fotogrametrijskih 3D modela u kompjuterskom programu Agisoft Methashape u kojem su napravljeni i 3D modeli sva tri helenistička brodoloma kod Šćedra, kao i podvodne i kopnene strukture vile maritime na Šćedru.

Precizno izrađeni 3D modeli omogućuju znanstveno istraživanje lokacija, ali i prezentaciju lokaliteta u kulturno turističke svrhe putem virtualne stvarnosti, web stranica, izradu kulturno-povijesnih vodiča, brošura i informativnih interaktivnih tabli. Snimke su i osnova za izradu elaborata za daljnja istraživanja lokaliteta i njihovu prezentaciju kao podvodnih arheoloških parkova.

Svijest o značaju arheološke baštine otoka Šćedra 2023. godine potaknula je suradnju lokalnih organizacija Muzeja općine Jelsa, udruge Prijetelji otoka Šćedro i Općinske knjižnice i čitaonice Jelsa te voditeljice istražnih i dokumentacijskih programa arheologinje Tee Katunarić Kirjakov sa Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu. Time je započeo program Prezentacije arheoloških lokaliteta podmorja općine Jelsa, otok Šćedro koji je već dvije godine financiran sredstvima Splitsko-dalmatinske županije iz programa Arheološkog turizma na području Splitsko-dalmatinske županije.

Dosadašnji rezutati

Šćedro 3 – ortofoto generiran iz 3D fotogrametrijskog modela brodoloma pronađenog 2023. godine iz 3. st. pr. Kr. Za izradu je upotrijebljeno 1125 fotografija. Fotografije i model izradio je Franco Banfi, fotograf National Geographica 2023. godine.

Šćedro 2 – ortofoto generiran iz 3D fotogrametrijskog modela brodoloma iz 4./3. st. pr. Kr (model izrađen 2023. godine). Za izradu je upotrijebljeno 998 fotografija. Fotografije i model izradio je Franco Banfi, fotograf National Geographica, tehnički ronilac s rebreahterom uz asistenciju Andija Marovića, tehničkog rebreather ronioca. Fotogrametrijski 3D model izradili su Tea Katunarić Kirjakov i Andi Marović.

Šćedro 2 – ortofoto generiran iz 3D fotogrametrijskog modela brodoloma iz 4./3. st. pr. Kr. (model izrađen 2023. godine). Za izradu je upotrijebljeno 1020 fotografija. Fotografije i model izradili su članovi Međunarodnog društva za dokumentiranje podvodnih nalazišta i Andi Marović, profesionalni podvodni fotografi i tehnički rebreather ronioci. Fotogrametrijski 3D model preklopljen s modelom iz 2023. godine izradili su Tea Katunarić Kirjakov i Andi Marović.

Poziciju brodoloma na dubini od 64 metra u izuzetno mutnom moru s jakim strujama prijavili su lokalni ribari i ronioci. Pokušaji lociranja precizne pozicije broda prilikom zarona, do 2023. g. kada je pozicija zabilježena uz pomoć bočnog sonara, bili su izuzetno zahtjevni. Lokalitet se pokušao tijekom više godina fotografski i fotogrametrijski dokumentirati. Raniji pokušaji nisu bili zadovoljavajući. Izrada kvalitetnih snimaka onemogućavala je potpuna mutnoća mora, odnosno vidljivost svega 10 centimetara, jake struje i velika dubina. Stoga se nije moglo točno odrediti veličina, očuvanost i datacija nalazišta, odnosno tip amfora koje je brod prevozio. Godine 2024. prvi put je fotografski dokumentiran ovaj brodolom. Ponovljen je pokušaj snimanja cjelokupnog lokaliteta što zbog mutnoće mora nije bilo moguće u cijelosti napraviti. Ali, napravljene snimke su preklopljene sa snimkama iz 2023. godine te je dobiven najcjelovitiji prikaz nalazišta do sada, odnosno najcjelovitiji 3D fotogrametrijski model. Iz njega je sada jasno vidljivo da amfore leže na površini veličine  17 x 7 metara i na visini višoj od  1,5 metar. Posložene su u tri jasno vidljiva reda jedan iznad drugoga na morskom pijesku. Amfore ocrtavaju konture broda čija se drvena konstrukcija možda još uvijek nalazi u naslagama pijeska. Nalazište je dobro sačuvano, bez obzira na djelomičnu poremećenost nalazišta. Vidljiv je manji stupanj destruktivnog djelovanja ribarskih mreža na nalazištu. Zbog vrlo loše vidljivosti, rubni djelovi nalazišta nisu detaljno fotografirani.

Monitoring podvodnih lokaliteta

Napravljen je detaljni pregled i monitoring brodoloma Šćedro 1 i Šćedro 3. Nisu zamijećeni tragovi devastacije lokaliteta, kao ni novi nalazi koji nisu bili registrirani već prethodnih godina. Napravljena su i dva zarona na potencijalne lokacije novih lokaliteta na dubinama većim od 50 metara. Pokazalo se da je nužno nastaviti sa skeniranjem podmorja bočnim skenerom kako bi se precizno odredile pozicije novih nalazišta i onda pristupiti njihovom pregledu i dokumentiranju.

Šćedro 1 – ortofoto generiran iz 3D fotogrametrijskog modela brodoloma pronađenog 2017. godine iz 2./1. stoljeća prije Krista,. Za izradu je upotrijebljeno 4.000 fotografija koje su izrađene tijekom 20 zarona. Fotografije i model izradio je Mariusz Milka, Nautica diving center. Projekt je provodilo Sveučilište u Splitu uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH, a voditeljica projekta je Tea Katunarić Kirjakov.

—

Ciljevi  projekta su trajna zaštita i prezentacija podvodne i priobalne kulturne baštine otoka Šćedra i  općine Jelsa. Kontinuiranim istraživanjem i dokumentiranjem donose se nove informacije o načinu života i pomorskoj prošlosti otoka Šćedra i njegova akvatorija kroz sve periode prošlosti. Time će se u budućnosti omogućiti oživljavanje pomorske arheološke baštine kroz različite oblike prezentacije i interpretacije.

Projekt sufinancira Splitsko-dalmatinska županija temeljem Programa sufinanciranja projekata arheološkog turizma na području Splitsko-dalmatinske županije za 2024. godinu.