Kuća Dobrović – Stalni postav

Kuća Dobrović smještena je na sjevernom rubu Trga sv. Ivana u Jelsi, neposredno uz istoimenu baroknu crkvu iz 16. stoljeća. Kuća u današnjem obliku je dograđena krajem 19. stoljeća i predstavlja jedan od najboljih primjera neoklasicističke stambene arhitekture u Jelsi s iznimno dobro i dosljedno očuvanom unutrašnjošću i zbog tih je osobina zaštićena kao kulturno dobro Republike Hrvatske. Pripadala je trgovačkoj obitelji Dobrović čiji su članovi bili istaknuti sudionici kulturnog i intelektualnog života Jelse, a njen posljednji stalni rezident, Juraj Dobrović, međunarodno je priznati likovni umjetnik.

Stalni postav izložen u kući Dobrović čine dvije muzejske zbirke. Kulturno-povijesna zbirka većim je dijelom izložena na prvom katu, a sadrži autentični inventar kuće karakterističan za drugu polovinu 19. i početak 20. stoljeća te razni dekorativni i predmeti svakodnevne upotrebe koji svjedoče o životu jedne građanske obitelji iz vremena snažnog gospodarskog, ali i kulturnog procvata Jelse. Ovaj ambijentalni sadržaj oplemenjen je umjetničkim radovima iz Zbirke grafika, slika i reljefa Jurja Dobrovića. Krajnje osmišljen stalni postav kuće Dobrović jedinstven je upravo zbog interakcije umjetničke osobnosti Jurja Dobrovića koju obilježava racionalno, čisto, analitičko i kontemplativno s kulturno-povijesnim slojem kojeg su gradile i čuvale generacije umjetnikove obitelji.

U prizemlju kuće, gdje su se nekada nalazila skladišta i trgovina tekstila obitelji Dobrović, danas se nalazi izložbena galerija Kravata. Naziv je dobila prema istoimenoj seriji radova Jurja Dobrovića, a istovremeno se referira na poznato hrvatsko podrijetlo kravate, muškog dekorativnog elementa odijevanja, čime je Dobrović nastojao u svojoj rodnoj kući otvoriti uvid u suvremenu hrvatsku umjetničku scenu. Izložbeni program stoga se koncepcijski oslanja na želju i obvezu promocije lokalne kulturne povijesti i hrvatske umjetnosti s naglaskom na suvremenim umjetničkim izrazima.

JURAJ DOBROVIĆ hrvatski je likovni umjetnik rođen u Jelsi 29. siječnja 1928. godine. U rodnom mjestu započeo je školovanje, a nastavio u Bolu i Splitu do fakulteta kada odlazi u Zagreb. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu 1957. a zatim je upisao povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu koji završava 1961. godine. Pomalo neuobičajen profesionalni put za budućeg umjetnika odredio je da se nijednom od stečenih struka neće profesionalno baviti. Naime, već 1962. Dobrović se prvi put predstavio javnosti izložbom uporabnih predmeta u metalu u Galeriji Društva arhitekata Hrvatske u Zagrebu. Ubrzo Dobrović se iznenađujuće naglo, ali cjelovito usmjerava na radove čiste umjetnosti izrazitih metafizičkih i spiritualnih svojstava koje ga svrstavaju u skupinu pripadnika Novih tendencija, međunarodnog pokreta koji se danas smatra jednim od najvažnijih priloga hrvatske umjetnosti međunarodnim umjetničkim gibanjima. Kao pripadnik Novih tendencija bio je sudionik triju izložbi – Nova tendencija 3 (1965.), Tendencije 4 (1969.), Tendencije 5 (1973.). Izlagao je na dvjestotinjak samostalnih i kolektivnih izložaba diljem svijeta od kojih se posebno ističe sudjelovanje na Venecijanskom bijenaleu (1972.) i Bijenaleu u São Paulu (1973.). Danas se njegovi radovi nalaze u domaćim i svjetskim muzejima i galerijama.