Juraj Dobrović
Muzej općine Jelsa – galerija Kravata, 9. travnja – 22. lipnja
Galerija umjetnina, 13. travnja – 30. svibnja
Kustos izložbe: Božo Majstorović
Izložba Jurja Dobrovića zajednički je projekt Galerije umjetnina i Muzeja općine Jelsa. Riječ je o specifičnoj izložbi koja se događa u isto vrijeme na dvije adrese, čije je sjeme posijao sam umjetnik. Naime, Juraj Dobrović je svojim donacijama povezao i na suradnju uputio dvije muzejske institucije. Prvo je 2006. godine Galeriji umjetnina donirao impresivnu kolekciju od 94 svoja rada, a 2010. godine rodnoj Jelsi je poklonio obiteljsku kuću s autentičnim namještajem i preko 200 predmeta kulturno-povijesnog značaja, pridodavši tome zbirku od 60 vlastitih djela. Osjećajući s jedne strane moralni dug prema donatoru, a s druge profesionalnu obvezu da se umjetnički iznimno vrijedna građa primjereno obradi i prezentira, navedene muzejske institucije odlučile su udružiti snage na realizaciji izložbe i kataloga koji bi obuhvatili obje donacije. Suradnja je otvorila mogućnost razmjene umjetnina s ciljem da oba postava pruže cjeloviti presjek Dobrovićeva stvaralaštva.
Likovna kritika odavno je verificirala Dobrovićev opus kao jedan od najznačajnijih prinosa inače snažnoj geometrijskoj i konstruktivističkoj struji hrvatske apstraktne umjetnosti druge polovice 20. stoljeća, koja je započela djelovanjem grupe EXAT početkom pedesetih i nastavljena izložbama međunarodnog umjetničkog pokreta Nove tendencije. Štoviše, organizacijom izložbe Nove tendencije u Galeriji suvremene umjetnosti 1961. godine, Zagreb kao sjedište istoimenog umjetničkog pokreta postaje i europski umjetnički centar. Na pet izložbi održanih do 1973. godine promovirana je neokonstruktivistička, konkretna, programirana, kinetička, luminokinetička, optička, geštaldička, kompjuterska i konceptualna umjetnost, poticano je kolektivno djelovanje, eksperimentiranje s industrijskim materijalima i istraživanje novih oblikovnih postupaka koji su rezultirali inovativnim vrstama plastičnih objekata.
Apstraktno djelo, bilo konstruktivne ili ekspresivne provenijencije, postalo je sinonimom modernističke revolucije, radikalno utjelovljenje ideje o autonomiji umjetnosti. Iako se umjetnički i ideološki kontekst mijenjao, Dobrović je ustrajao na tom kraljevskom putu moderne umjetnosti. Ostavši dosljedan u temeljnim umjetničkim i intelektualnim stavovima, Dobrović je u svojim vizualnim istraživanjima bio inovativan, operativno inventivan i problemski radoznao. Tijekom pola stoljeća, radeći u serijama i opsesivno se posvećujući razradi određene teme, producirao je brojne reljefe, objekte, grafičke listove i slike, od kojih mnogi pripadaju antologijskom korpusu hrvatske neokonstruktivističke umjetnosti.
„Stvarao nisam, već sam možda nešto otkrio“, svojedobno je izjavio Dobrović, uz napomenu da se „uvijek nastojao prepustiti rastu djela gubeći vlastiti trag i slijedeći taj rast pokušao pronaći neki sveobuhvatni i okupljajući princip“. Izražavanje putem geometrijskih oblika i struktura nastalih primjenom matematičkih modela i vizualizacijom brojčanih odnosa ne predstavlja samo radikalan odmak od mimetičke tradicije zapadne umjetnosti, nego i od aktualnog kasnomodernističkog koncepta djela kao ekspresivnog i spontanog izraza umjetnikove ličnosti.
Juraj Dobrović rođen je 1928. godine u Jelsi u uglednoj trgovačkoj obitelji čiji su istaknuti članovi aktivno sudjelovali u izgradnji kulturnog identiteta mjesta. Djed Juraj i stric Stjepan bili su među utemeljiteljima jelšanske Narodne čitaonice 1868. godine, a ujak Ćiro Gamulin legendarni profesor splitske Muške realne gimnazije. Školovao se u Jelsi, Bolu i Splitu. Iako je krenuo s namjerom da studira arhitekturu, u Zagrebu je završio Ekonomski fakultet (1956.) i studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu (1961.). Prvu izložbu imao je 1962. godine. Osim na izložbama međunarodnog pokreta Nove tendencije sudjelovao je i na prestižnim izložbama u inozemstvu (Venecijansko bijenale 1972. i Bijenale u São Paolu 1973.).
Fotografije: Zoran Alajbeg
