dr. sc. Višnjica Vučetić: Kako klimatske promjene i ekstremni vremenski događaji utječu na poljoprivredu
U subotu, 2. 12. 23. u 18 sati u Vinogradarskoj zbirci u Pitvama održat će se predavanje dr. sc. Višnjice Vučetić naslovljeno Kako klimatske promjene i ekstremni vremenski događaji utječu na poljoprivredu.
Cjelokupno gospodarstvo, a posebno poljodjelstvo, je vrlo osjetljivo na klimatske promjene, te se predviđa da će proizvodnja hrane pretrpjeti najveće štete od njezinih posljedica. Ako se još dodaju predviđanja, da će se potreba za hranom gotovo udvostručiti do 2050. godine zbog porasta stanovništva, onda se pokazuje važnost i hitnost poduzimanja odgovarajućih preventivnih mjera u proizvodnji hrane. Stoga je strateško pitanje svake zemlje kako osigurati dostatno kvalitetne hrane za svoje stanovništvo.
Svjedoci smo sve učestalijih i bržih izmjena ekstremnih vremenskih događaja. Duga vruća i sušna razdoblja izmjenjuju se s obilnim količinama oborine koji uzrokuju katastrofalne poplave i nanose velike gubitke u poljoprivrednoj proizvodnoj. Najveće štete u gospodarstvu i poljoprivredi u Hrvatskoj nastaju od suša. Povećanje sušnog stresa i skraćivanje duljine zrenja poljodjelskih kultura su glavni čimbenici koji ograničavaju poljodjelsku proizvodnju.
Biljni svijet je prvi koji reagira na vremenske i klimatske promjene u prirodi stoga su neobično važna agrometeorološka istraživanja koja povezuju utjecaj klimatskih i vremenskih uvjeta na uzgoj biljaka i praćenje pojedinih razvojnih (fenoloških) faza biljaka. Svrha agrometeoroloških istraživanja jest pomoći suvremenoj poljoprivredi u prilagodbi na novonastale klimatske uvjete i ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Budući da se zračenjem podloge zagrijava okolni zrak, važno je utvrditi temperaturni režim u plićim i dubljim slojevima tla. Posebice je nužno odrediti ugrožena područja poljoprivredne proizvodnje s obzirom na visoke i niske temperature tla.
Znanstvena istraživanja pokazuju da utjecaj klimatskih promjena neće biti ujednačen za sve poljoprivredne kulture. Tako će neka područja biti s optimalnim uvjetima za uzgoj nekih sorata, koja to do sada nisu bila. Na drugim područjima, gdje su se tradicionalno uzgajale neke sorte, klimatski uvjeti neće više biti tako povoljni. Stoga je praćenje fenoloških faza voćaka, vinove loze i masline (listanje, cvjetanje, zrenje plodova i berba) najbolji pokazatelj klimatskih promjena koje pokazuju raniji početak vegetacije 2–5 dana u 10 godina i produljenje vegetacijskog razdoblja u jesen. Sve dulja sušna razdoblja i veća ugroženost od toplinskog stresa upozorava poljoprivrednike za nužno uvođenje navodnjavanja u nasade kako bi se ublažile posljedice ekstremnih vremenskih prilika.
dr. sc. Višnjica Vučetić, viša znan. sur. diplomirala je na smjerovima Meteorologija i Geofizika na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta te na istom fakultetu magistrirala i doktorirala kao prva kod nas iz područja agrometeorologije. U Državnom hidrometeorološkom zavodu provela je cijeli svoj radni vijek, 40 godina. Surađivala je na brojnim znanstvenim istraživanjima i međunarodnim projektima s raznim temama iz područja meteorologije poput: mehanizam bure i energija vjetra na Jadranu, praćenje klimatskih promjena i njihov utjecaj na poljodjelsku proizvodnju, razvoj biljaka te potencijalna opasnost od šumskih požara. Bila je hrvatska predstavnica u Komisiji za agrometeorologiju (CAgM) Svjetske meteorološke organizacije (WMO) te radila u njezinim radnim grupama. Vodila je niz programa iz primijenjene meteorologije i klimatologije za potrebe raznih grana gospodarstva. Predavala je Agroklimatologiju na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao vanjska predavačica. Objavila je 120 znanstvenih i stručnih radova. Na različitim funkcijama bila je uključena u rad Sekcije za klimu Znanstvenog vijeća za zaštitu prirode HAZU; Hrvatskog meteorološkog društva, Hrvatskog ekološkog društva, Hrvatskog prirodoslovnog društva; osnivačica je Hrvatskog agrometeorološkog društva, te je sudjelovala u osnivanju Globalne federacije agrometeoroloških društava. Na taj način popularizira meteorologiju i agrometeorologiju.