Boris Demur, Spiralna transcendencija

Sa zadovoljstvom vas pozivamo na izložbu Borisa Demura Spiralna transcendencija kojom ćemo obilježiti desetu godišnjicu smrti ovog velikog hrvatskog slikara i postkonceptualnog umjetnika. Otvorenje izložbe bit će u utorak 16. srpnja 2024. godine u 21 sat, a trajat će do 18. kolovoza 2024. godine.

Spiralna kozmogonija umjetnički je forte Borisa Demura u kojoj monumentalna zavojnica zauzima primat nad svim ostalim oblicima. Pridajući joj duboko spiritualnu dimenziju, umjetnik nas podsjeća da je sve ono što nas okružuje sadržano u spirali. Počevši od Arhimedove spirale, ravninske transcendentne krivulje; preko DNK, temeljnog visokomolekularnog organskog spoja u obliku dvostrukih spiralnih niti koji nosi nasljedna svojstva u stanicama živih bića; pa sve do Mliječne staze, spiralne galaktike u kojoj se nalazi planet Zemlja. Poput pješčanih pustinjskih dina, morskih valova ili lista na vjetru, prirodne analogije u spiralnim formama umjetnik pronalazi u aktivnoj memoriji. U kontekstu izučavanja i duboke analitike procesualnih praoblika, teško je zaobići ostale elemente koji se mogu pronaći u prirodi i ne spomenuti meandre Julija Knifera ili krugove Dubravke Rakoci. Kao i Demurova spirala, ovi oblici nas opetovano vraćaju izvorištu svega, počelu u kojem redukcijom odbacujemo višak konglomeratskog sadržaja. Svođenjem motiva na najjednostavniju likovnu formu započinje višegodišnje studiranje te linije prožete duhovnošću.

Ja sam vječni student. Samo studiram. Permanentno studiranje arhetipskog oblika spirale, Boris Demur započinje intuitivnom spoznajom 1983. godine, gdje mu se, između sna i jave, pojavljuje spirala kao duhovna forma kojom će se umjetnik nastaviti baviti do kraja svog života. Spirala kao prirodna analogija njegove umjetničke memorije konceptualizira ideju kako je sve sadržano u toj krivoj crti koja opisuje jednake zavoje oko osi ili koja, u konačnici, beskrajno puta obilazi oko točke. Razmatranje umjetnosti kao metode, u kontekstu ljudske djelatnosti, očituje se u svim fazama umjetnikovog likovnog stvaralaštva, stoga su svijest i duhovno, kao jedina poanta umjetnosti, sastavni dio stvarnog života. Laboratorij ideja koje žive u njegovoj aktivnoj umjetničkoj memoriji nepresušno su vrelo i energetski fluid u spiralnom strujanju. Umjetnikovo duboko poniranje u vlastitu svijest kojom intimno komunicira s umjetničkom ostavštinom majstora akcijskog slikarstva Jacksona Pollocka te eksperimentalnim antropometrijama Yvesa Kleina, legitimna su aproprijacija u kojem je ovaj vječni student, pionir analitičkog i siromašnog slikarstva u Hrvatskoj, apsolvirao spiralno akcijsko slikarstvo i spiralnu antropometriju.

Izložba Spiralna transcendencija je jedinstvena morfološka paradigma iz koje se Boris Demur izdvaja kao autentična umjetnička pojava. Slikarski proces ostaje njegov trajni fokus u kojem je većina spirala naslikana rukama i prstima, odnosno njihovim otiscima u tehnici akrila na platnu. Slikarska djela iz privatne zbirke, izložena u galeriji Kravata, daju nam uvid o promišljanima ovog slikara i postkonceptualnog umjetnika. Procesualnosti i materijalnosti slike ostaje trajno vjeran, iako odbacuje konvencionalni slikarski pribor za rad. Preokupiran temama iz prirode koje aludiraju na međusobnu isprepletenost svega što nas okružuje te postojanje neke više sile, spiritualna dimenzija Demurovih radova dodatno je naglašena arhetipskim simbolom križa. Humani simbol u obliku krakova koji se sijeku pod pravim kutom simbolizira patnju i životne teškoće te u ovoj funkciju svjedoči o prožetosti ortodoksa i paradoksa. Propitivanjem tih dviju suprotnosti, umjetnik nam predstavlja ljepotu života i umjetnosti kao duhovno antropološko područje, a istovremeno diskretno iskazuje svoju religijsku pripadnost i vjerovanje u vječni život. Prijelaz iz života u život prikazan je kao spiralni tunel.

Boris Demur (1951. – 2014., Zagreb) upisao je Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu 1970. godine gdje je diplomirao slikarstvo u klasi prof. Raula Goldonija 1975. godine, a grafiku 1977. u klasi prof. Alberta Kinerta na istoj Akademiji. Od 1975. do 1977. godine suradnik je Majstorske radionice profesora Ljube Ivančića. Istaknuti je predstavnik primarnog slikarstva u Hrvatskoj, a od 1983. trajno se bavio motivom spirale sve do svoje smrti 2014. godine. Bio je jedan od osnivača Grupe šestorice (1975. – 1981.), u kojoj su s njim bili Vlado Martek, Željko Jerman, Fedor Vučemilović, Sven Stilinović i Mladen Stilinović. Boravio je na kraćim i dužim studijskim i umjetničkim usavršavanjima u Rimu, Veneciji, Parizu, Amsterdamu, Beču, Veroni, Sao Paulu, Guaruji, Heidelbergu, Frankfurtu itd. Nakon izložbe na 23. internacionalnom bijenalu u Sao Paolu 1996. godine odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobitnik je više vrijednih nagrada i priznanja. Djela mu se nalaze u zbirkama i stalnim postavama značajnijih muzeja i galerija te brojnim privatnim kolekcijama u zemlji i inozemstvu. Velika izložba Retrospektiva I otvorena je u ožujku 2004. godine u zagrebačkoj Modernoj galeriji, s oko 360 izloženih radova nastalih od 1970. – 2000. godine. Osobitost izložbe bilo je Demurovo spiralno slikarstvo nastalo 90-ih godina, koje je zastupalo jedno od najvećih djela na izložbi spiralna slika Requiem za Hrvatsku iz 1991. koja se čuva u Modernoj galeriji. Od 1975. godine sudjelovao je na 384 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Održao je 83 samostalne izložbe i 112 samostalnih akcija i performansa.

Dominik Duboković, kustos izložbe

Fotografije: Ivana Šerić, Marija Plenković

Grafički dizajn: Nikola Križanac